Alkohol

 

Reč alkohol (al-gohlu) je arapskog porekla i pripisuje joj se više značenja: "vrlo fin" ili "onaj koji pali, žari".

Alkoholi

Alkoholi su sastavljeni od atoma karbona, hidrogena i oxigena. Oni svi sadrže OH grupu. Prema mestu OH-grupe, alkoholi se dele na primarne, sekundarne i tercijalne.

Niži alkoholi se dele na:

Svi alkoholi (metanol, etanol, propanol, butanol) imaju psihoaktivno delovanje, ali alkoholna pića sadrže samo etilni alkohol, etanol (C2H5OH).

Alkohol

Pod alkoholom se u običnom životu podrazumeva samo etil-alkohol (C2H5OH). Etanol je bistra i bezbojna tečnost, lakša od vode, karakterističnog mirisa. Dobija se vrenjem šećera iz voća pomoću gljivice kvasca. Tako se dobijaju sva alkoholna pića namenjena ljudskoj upotrebi. Najjača alkoholna pića sadrže oko 45 % alkohola. Ako čovek odjednom popije 500 ml čistog etanola, može umreti. Otrovno dejstvo alkoholnih pića potiče od koncentracije etilnog alkohola u njima.

etil-alkohol (C2H5OH)

Upotrebljava se kao sredstvo za ekstrakciju, dezinfekciju, konzerviranje kao i za razblaživanje odnosno mešanje sa drugim materijama. Služi i kao polazna sirovina za celi niz hemikalija.

Metanol

U nekim alkoholnim pićima prisutni su i drugi alkoholi kao što je metanol (CH3OH), ali u mnogo manjim koncentracijama.

metanol (CH3OH)

Metanol je vrlo otrovan alkohol. Zbog njegovog jednostavnog dobijanja i pristupačne cene upotrebljavao se i za falsifikovanje alkoholnih pića. Pošto je otrovan važno je da alkoholna pića sadržavaju minimalnu koncentraciju metanola. U manjim količinama on izaziva slepilo, a veća količina od 25 gr, je smrtonosna. Razlog za njegovu otrovnost leži u tome što se metanol u organizmu pri sagorevanju pretvara u mravlju kiselinu koja razara vrlo osetljive nervne ćelije.

Metilni alkohol se razgrađuje znatno polaganije (oko 5 puta polaganije) u telu od etilnog alkohola, i ne oksidira potpuno u telu. Gotovo 50% metilnog alkohola izlučuje se kroz bubrege i pluća. Ako do intoksikacije dođe uzimanjem samog metilnog alkohola, simptomi se mogu javiti tek nakon nekoliko sati, a nekad tek nakon jedan i više dana. Simptomi trovanja metilnim alkoholom javljaju se u obliku jakih želudačnih bolova, povraćanja, smetnje vida sa proširenim nepomičnim zenicama, vrtoglavice, poteškoća kod disanja, cijanoze, brzog i slabog pulsa, a nakon toga nastupa delirijum sa kolapsom. Osobe koje prežive trovanje metilnim alkoholom, često ostaju slepe čitavog života. Rani početni znak hroničnog trovanja metilnim alkoholom je oštećenje vidnog polja za pojedine boje.

Ilegalni proizvođači alkoholnih pića, da bi povećali zaradu, često deo običnog alkohola zamenjuju metanolom, bez obzira na to što je otrovan.

Uticaj alkohola na osobu

Etil- alkohol se ponaša kao droga delujući na centralni nervni sistem. Njegovi efekti na ponašanje su rezultat njegovog uticaja na odgovor u nervnom tkivu, a ne u mišićima i u čulima.

Alkohol je sredstvo koje umiruje, i zavisno od doziranja, može biti blago sredstvo za smirenje ili glavna supstanca za anesteziju. Ona ugušuje izvesne funkcije mozga.

Pri veoma malim količinama, može se pojaviti kao stimulativno sredstvo pomoću prikrivanja izvesnih inhibitornih funkcija mozga. Međutim, kako se koncentracija povećava, daljnje ugušivanje funkcije nervnog tkiva prouzrokuje klasične simptome pijanstva: nerazgovetan govor, nestabilan hod, poremećena čulna opažanja i nemogućnost brzog reagovanja. Kod visokih koncentracija, etil-alkohol uzrokuje opštu anesteziju. Jako pijana osoba će biti u sličnom stanju kao koma i veoma će biti teško probuditi ga. U ekstremnim slučajevima, ako je koncentracija alkohola dovoljno visoka, biće sprečene osnovne funkcije tela kao što je disanje, i to može prouzrokovati smrt.

Nazad