Zablude o alkoholu

 

Neke zablude o alkoholu

  1. Alkohol nije droga.

  2. Bolje konzumirati alkohol nego ilegalne droge poput heroina i ekstazija.

  3. Nekoliko pića dnevno ne može nikog povrediti.

  4. Alkohol razbija stres.

  5. Male količine alkohola neće narušiti telesne ili mentalne funkcije.

  6. Svako reaguje na alkohol na isti način.

  7. Alkohol utiče na isti način na žene kao i na muškarce.

  8. Efekti alkohola su samo privremeni.

  9. Jakost pića određuje postotak alkohola u krvi.

  10. Kvalitetan alkohol je bezopasan.

  11. Nema kalorija u alkoholu.

  12. Bez alkohola nema zabave.

  13. Ako može moj prijatelj da popije toliko alkohola, mogu i ja.

  14. Šampanjac ne opija kao ostala alkoholna pića.

  15. Od piva se teže može napiti nego od žestine.

  16. Od piva sutradan neće boleti glava, a od žestokih pića hoće.

  17. Gutljaj-dva piva detetu neće škoditi, pogotovo ako se popije uz ručak.

  18. Konzumiranje hrane koja sadrži visok nivo šećera (kolači, torte, itd.) može poremetiti žudnju za alkoholom.

  19. Ako pojedete jedan veliki obrok pre nego što počnete da pijete, to će vas držati treznim.

  20. Dobro je što sam se naviknuo na alkohol, sad mogu više popiti i teže se napijem.

  21. Ne može se neko napiti  ako popije nekoliko koktela u kojima se ni ne oseti alkohol.

  22. Ako mešate pića, bićete brže pijani.

  23. Ako se neko onesvesti ili kolabira od velike količine alkohola, treba ga staviti na krevet i pustiti ga da spava.

  24. Jetra preradi sve štetno što ulazi u organizam, uključujući i alkohol.

  25. Voda ubrzava izlučivanje alkohola iz organizma.

  26. Povraćanje eliminiše alkohol iz organizma.

  27. Kafa pomaže da se pijana osoba brže otrezni.

  28. Trčanjem se može otrezniti.

  29. Treba pričekati 1 sat posle popijenog pića da bi mogli sami voziti.

  30. Žvakanje žvakaće gume ili bombona za osveženje daha prevariće alkotest.

  31. I ako koristite lekove, možete piti alkohol.

  32. Lekar ne brani vožnju tokom uzimanja lekova.

 Istina je sledeća

 

  1. Alkohol je psihoaktivna droga. To što je legalan ne znači da je manje štetan od ilegalnih droga. Zavisnost od alkohola jedan je od najvećih zdravstvenih problema u svetu, a šteta koju zavisnici od alkohola i oni koji povremeno prekomerno piju čine društvu daleko je veća od one koju izazivaju korisnici ilegalnih droga.

  2. Problematično korišćenje bilo koje supstance može dovesti do ozbiljnih šteta ili trauma kod pojedinaca, porodice i zajednice. Može se činiti da su problemi koji su vezani za korišćenje ilegalnih droga ozbiljnija. Zbog toga što mediji pomno prate ove priče i probleme i jer mi težimo da umanjimo štete povezane sa alkoholom koji je legalan proizvod i čvrsto je utkan u našu kulturu. Međutim, kanadska istraživanja potvrđuju da problematično korišćenje alkohola ima za posledicu više štete - postoji više od 50 načina na koji korišćenje alkohola dovodi do smrti - a puno je skuplji za društvo nego svi oblici korišćenja ilegalnih supstanci.

  3. Ljudi koji žele obmanuti sebe veruju da je pijenje uvek u redu. Ovo može biti u redu za neke ljude koji umereno piju svaki dan jedno ili dva pića. Za druge, jedno piće može da ih gurne preko ivice, naročito ako su alkoholičari ili na granici alkoholizma ili su alergični na alkohol.

  4. Alkoholu se često pribegava kao sredstvu za "sakrivanje" stresa ili bola koji se doživi zbog nekog problema, prekida veze, nerešenih porodičnih tenzija, hroničnog stresa na poslu ili gubitka voljene osobe. Međutim, alkohol povećava visinu biološkog stresa koji se nalazi na telu. Nivo adrenalina se povećava u organizmu dok pijemo. Mi se možemo osećati opušteniji kada pijemo alkohol, ali organizam zapravo dolazi pod dodatni stres.

  5. Koncentracija alkohola već od 0,02-0,04%o može narušiti memoriju i uticati na rasuđivanje. Učinak alkohola na pojedinca zavisi od težine osobe, od uhranjenosti, pola, izloženosti drugim drogama i od drugih činilaca. Bilo koja količina alkohola uzeta tokom trudnoće smatra se rizičnim.
                                                                               

  6. Svako drugačije reaguje na alkohol. Kako brzo i koliko će se neko napiti zavisi od: telesne mase, pola (žene su osetljivije na alkohol), građe tela, metabolizma, psihičkog stanja, količine pojedene hrane pre i tokom pijenja, tolerancije, društva, očekivanja... Zato treba znati svoje granice i ne sramiti se postaviti ih u društvu.

  7. Pod jedan - žene imaju manji procenat vode u organizmu od muškaraca, što rezultira u manjoj koncentraciji vode sa kojom mogu razblažiti alkohol. Pod dva - žene imaju u manjem stepenu alkoholnu dehidrogenazu, enzim koji detoksifikuje alkohol.
    Žena koja pije istu količinu alkohola kao muškarac će uvek imati veću koncentraciju alkohola u krvi i zbog toga će biti pijanija i u većoj opasnosti od povrede. Žene koje drže dijetu su čak u većoj opasnosti od negativnih efekata alkohola. Budući da žene imaju manju jetru, organ koji razgrađuje alkohol u organizmu, zbog dugotrajnog pijenja mogu patiti od oštećenja jetre nakon konzumiranja manje alkohola nego njihovi muški drugari po čaši. Njihov rizik od raka dojke takođe se povećava tokom vremena.

  8. Značajan deo društvenih troškova upotrebe alkohola (na primer: padovi, automobilske nesreće i nasilje) su zbog akutnih efekata. Korisnici alkohola, kao i alkoholičari, mogu pretrpeti ozlede vezane za akutne efekte alkohola. Iako akutni efekti alkohola traju samo kratko vreme, hronične dugoročne posledice mogu napredovati i trajati. Adolescenti i odrasli koji piju prekomerne količine alkohola mogu prouzrokovati hronične promene na svom mozgu. Nedavna studija pruža dokaz da preterano konzumiranje alkohola među tinejdžerima može oštetiti funkcije mozga. Još nije poznato da li su ti efekti reverzibilni.

  9. Koncentracija alkohola u krvi ne zavisi samo od jakosti pića nego i od mnogih drugih činjenica: koliko pića se popilo u kojem vremenskom periodu, da li je osoba ispavana ili umorna, da li koristi neke lekove, itd.

  10. U redu je da se daje prednost skupim dobro poznatim markama, ali je pogrešno misliti da oni ne utiču štetno na zdravlje. Sva alkoholna pića imaju toksični učinak na organizam. Jeftini alkohol ne podleže odgovarajućem čišćenju i sadrži razne materije koje su mnogo puta još više opasni nego toksični efekti samog alkohola. Dakle, njegovo delovanje na organizam je još gori. Naročito puno opasnih materija se nalaze u proizvodima iz domaće proizvodnje.
                                                                                    

  11. Tipična zabluda mnogih žena - strogo brojanje kalorija u jelu, a ne obraća se pažnja na piće. Bilo koji alkohol je kalorija, a neuzimanje u obzir ove činjenice utiče ne samo na zdravlje, nego i na figuru. Energetska vrednost alkohola se povećava sa povećanjem stepena pića. Najviša vrednost kalorija ima votka. Treba imati na umu da što više kalorija organizam dobija, duže će potrajati da sagori.

  12. Alkohol nije zabava, nego psihoaktivna droga koja menja raspoloženje, ponašanje, emocije. Prosek od 7 pića nedeljno tokom dužeg razdoblja izaziva neurološke i bihevioralne poremećaje. Zabavljati i provoditi se može i bez alkohola, uz sokove i kafu.

  13. Postoje mnogi faktori koji utiču na reakciju osobe na alkohol - telesna težina, motabolizam, pol, telesna hemija i mnogi drugi. Zbog toga nemojte nikada gledati u druge i upoređivati vaše pijenje sa pijenjem drugih. Jer, ako vaš prijatelj može da popije određenu količinu alkohola, to nije garancija da i vi možete isto toliko da popijete. Možda možete manje, a možda i više nego on.

  14. Mehurići šampanjca utiču tako da se alkohol brže apsorbuje kroz crevo u krvotok. Ugljen dioksid koji se nalazi u mehurićima pomaže alkoholu da prođe kroz organizam ubrzanim tempom. To zauzvrat omogućuje osobi da se opije mnogo brže.
                                                                                    

  15. Alkohol je alkohol. Jedno malo pivo sadrži otprilike istu količinu alkohola kao i jedna čašica nekog žestokog pića. Znači, ako osoba u istom vremenskom periodu popije jedno pivo ili jedno žestoko piće, jednako će se napiti.
                                                                                  

  16. Najveći krivac za glavobolju nakon preteranog pijenja je dehidracija organizma koju izaziva alkohol. Shodno tome, možda nakon piva nije bolela glava iz jednostavnog razloga što se u pivu nalazi i voda koja je ublažila dehidraciju. No, nakon veće količine piva ni ta voda neće pomoći. Svakako je preporučljivo između dva alkoholna pića, pogotovo žestokih, popiti čašu vode. Voda pre spavanja i tokom sledećeg dana, uz dovoljno sna, ublažit će mamurluk i ubrzati oporavak organizma.

  17. Istina je da, što je dete manje, alkohol štetnije deluje na njegov organizam, bez obzira u kako malim količinama je uzet. Mnogo primera trovanja male dece o tome slikovito govori. Dečiji mozak je vrlo osetljiv na alkohol i za razliku od odraslog koji počinje piti posle 20 godina, da bi se nakon 10 god. razvio u alkoholičara, ta vremenska granica je kod dece višestruko kraća.

  18. Jela sa visokim sadržajem šećera će povećati depresiju, razdražljivost i napetost alkoholičara i pojačati njegovu želju za pićem da bi ublažio te simptome.

  19. Pijenje na pun stomak će samo odgoditi apsorpciju alkohola u krvotok, ali ga neće sprečiti. Ako jedete pre nego što počnete piti, to vas neće odbraniti od opijanja.
                                                                                    

  20. Cenu toga što ćeš moći više popiti u društvu i biti pribraniji od drugih nakon iste količine alkohola, platiće tvoja jetra. Ako često piješ i trebaju ti sve veće količine alkohola da se napiješ, znači da si razvio toleranciju, a tvoja jetra radi preterano da bi izlučila sav taj alkohol iz organizma. Tolerancija takođe znači i da si možda prešao granicu između povremenog društvenog pijenja i zavisnosti od alkohola. Razmisli o svojoj navici pijenja alkohola.

  21. Voćni kokteli sa alkoholom mogu sadržati veliku količinu alkohola bez njegovog primetnog ukusa, zato što voćni sokovi imaju mogućnost maskiranja ukusa alkohola. Važno je shvatiti da oni čine osobu jednako pijanim kao da je popila bilo koje drugo piće s jednakom količinom alkohola. Čašica punča blagog ukusa može sadržavati više alkohola nego neko piće u kafiću.
                                                                                     

  22. Postoje dva načina na koji ljudi mešaju pića - jedan od načina je da se mešaju alkohol (rum, votka, viski, itd.) sa sodom, kolom ili sokom a drugi način je da se uzastopno piju  različite vrste alkohola, jedan posle drugog (na primer viski nakon boce piva).  Ako se alkohol razblažuje sa sodom, kolom ili sokom, dotična osoba treba da konzumira više tekućine, što može piti duži vremenski period, dajući time organizmu više vremena da svari alkohol i da na taj način uspori direktne efekte alkohola. Efekti konzumiranja različitih vrsta alkohola u nizu se nimalo ne razlikuje od efekata konzumiranja jedne vrste alkohola. Dakle, ako neko naizmenično pije  pivo, rum i viski, efekat će biti isti kao kod konzumacije iste količine bilo koje vrste alkohola (npr. istu  količinu viskija ili ruma). To je zapravo konzumacija etil-alkohola, zajedničke komponente za sva alkoholna pića, koja uzrokuje opijenost, a ne mešanje pića. Zato možete mešati pića koja god želite, sadržaj alkohola u njima će vas opiti, a ne koliko tečnosti se nalazi u njima.

  23. Najgore što se može napraviti u takvoj situaciji je ostaviti prijatelja u nekoj sobi ili autu bez nadzora. Alkohol usporava rad srca i disanje i snižava krvni pritisak, što može dovesti do kome i smrti, ili se pijana osoba može ugušiti povraćajući. Treba postaviti prijatelja da leži na boku i redovno proveravati njegovo disanje i puls. Ukoliko se učini da su preslabi ili nestaju, ne treba oklevati sa pozivanjem Hitne pomoći i biti spreman reanimirati prijatelja.
                                                                                                      

  24. Jetra razgrađuje oko 90% ukupne količine alkohola, a oko 10% alkohola se izlučuje nepromenjeno kroz pluća i sa mokraćom. Brzina razgradnje alkohola sledi regularni tok od 8-9 grama na sat (2/3 piva od 3 dcl, 1 dcl vina ili 0,3 dcl žestokog pića), što odgovara prosečno 0,1%o koncentracije alkohola u krvi na sat. Još nerazgrađen alkohol struji u krvotoku kroz organizam dok ga jetra ne razgradi. Kod osoba sa bolesnom jetrom, kakva je često kod alkoholičara, jetra nije u stanju da preradi alkohol, pa on cirkuliše u krvi kao u nekom zatvorenom sistemu.

  25. Razgradnja alkohola u organizmu je složen proces. Ništa ga ne može ubrzati. Posoljena kafa, kašikica ulja i slično ne pomažu, ne postoji recept koji bi zamenio vreme potrebno za razgradnju. Zbog toga ni voda ne može da ubrza izlučivanje alkohola iz organizma.Vodu treba piti jer organizam zbog alkohola dehidrira.

  26. Postoji koncept: piće, povraćanje, piće. Alkohol ulazi u krvotok prilično brzo, pa povraćanje ili malo ili ništa ne pomaže u smanjivanju količine alkohola u organizmu.

  27. Ništa ne može ubrzati proces eliminacije alkohola iz tela. Jetra ga razgrađuje određenom brzinom. Kafa je blagi stimulator i možda će pijanu osobu malo razbuditi, ali je zapravo nepoželjna jer je diuretik (kao i alkohol) i samo će pogoršati dehidraciju organizma. Stara izreka kaže: "dajte pijanom čoveku šoljicu kafe i sve što imate je jedan sasvim budan pijanac".
                                                                                 

  28. Vežbanjem se ne može smanjiti nivo alkohola u krvi. Ako preterate sa raznim vežbama ili sa trčanjem, zbog znojenja ćete izgubiti još više vode iz organizma i to može da doprinese dehidraciji.

  29. Jedan sat posle pijenja nivo alkohola u krvi biće najveći. Na primer, ako popijete 4 čaše vina nakon jela, za jedan sat imaćete 0,80 promila alkohola u krvi, a za 2 do 3 sata bićete blizu granice od 0,50 promila. Ujutru nakon večernje pripitosti ne sme se sesti za volan, jer za izlučivanje alkohola iz organizma treba 24 sata.

  30. Žvakanje žvakaće gume ili bombona za osveženje daha neće prevariti alkotest, iako većina ljudi misli da je to odličan način da sakriju svoje uživanje. Policijski alkotestovi ne analiziraju miris vašeg daha, već količinu alkohola u dahu.

  31. Više od 100 lekova ima uzajamno delovanje sa alkoholom, dovodeći do  povećanog rizika od bolesti, i, u nekim slučajevima, do smrti. Efekti  alkohola se povećavaju sa određenim lekovima, kao što su tablete za spavanje, uobičajeni lekovi za prehladu (anti-histamini), lekovi protiv uznemirenosti i neki lekovi protiv bolova.

  32. Neki lekovi uzrokuju smanjenje koncentracije, a udruženi sa alkoholom mogu značajno povećati rizike od prometnih nesreća (pospanost, vrtoglavica, nesvestica, slabije pamćenje, poteškoće sa vidom i probavom, priviđenja …)

Nazad