Uticaj alkohola na centralni nervni sistem
Na centralni nervni sistem čoveka alkohol deluje otupljujuće i omamljujuće.
Alkohol prvo parališe više delova mozga, te se razum i kontrola ponašanja polako smanjuju i gube, a niži delovi mozga (nagoni i osećanja) bivaju sve više oslobađani i ispušteni ispod kontrole paralisanih viših delova.
Tako alkoholisani čovek najpre oseća kako je sve jednostavnije nego što je dotle bilo, kako se problemi tope i nestaju, kako mu jezik lakše ide, a sve što kaže čini mu se duhovitim i pametnim. Više se ne stidi i ne plaši od okoline i sagovornika, kojima slobodno pristupa.
Najzad počinje pomalo i da uživa u jednom drugom sebi, kakvog inače nije poznavao i kakav mu se možda više sviđa od onog prvog «normalnog» i treznog.
Ako se pijenje nastavi, onda se kritičnost sasvim smanjuje, pa počinje grubo, socijalno neprihvatljivo ponašanje i čovek postaje smešno-žalosna kreatura.
U najtežem stepenu pijanstva, usled paralize nervnih centara, dolazi do poremećaja spretnosti pokreta. Tada nastaje saplitanje jezikom, teturanje, psihička otupelost, a mogu da se jave i kraći ili duži periodi pomućenja svesti kada se «film prekida» i čovek se ničeg ne seća.
Ako se popiju izuzetno velike količine alkohola, naročito ako se to učini naglo, dolazi do akutne paralize vitalnih centara u mozgu i produženoj moždini koja dovodi do teškog trovanja, dubokog besvesnog stanja i do smrti.
Da alkohol utiče na svest onih koji ih piju, pokazuje i sledeća slika. Vidi se kako osoba koja konzumira alkohol vidi svog sagovornika u 8, 10 i 13 sati: