Uticaj alkohola na plod i na novorođenče
Kod majki, koje su hronični alkoholičari, perinatalni mortalitet je izražen u 17%, a kod preživelih psihički zaostatak se javlja u 86%, a telesne anomalije u 26-34%. Nad ovim brojkama se moramo zamisliti, jer one nas opominju!
Američki lekari nas upozoravaju: Utvrđeno je da uzimanje alkohola za vreme trudnoće povećava rizik od raka dojke kod pokolenja ženskog pola.
Kod novorođenčeta rođenog od majke alkoholičara može se nekoliko sati ili dana posle porođaja javiti izraziti apstinencijski sindrom. Prvo moramo da objasnimo šta je to apstinencijski sindrom. Apstinencijske smetnje se javljaju kod alkoholičara ako se naglo smanji ili prekine unos alkohola u organizam. Apstinencijske smetnje mogu biti vrlo teškog karaktera, obično su praćene dehidracijom bolesnika s krajnjim nemirom, a u ekstremnim slučajevima nastupa i smrt. Jak psihomotorni nemir, epileptički grčevi i delirijum tremens predstavljaju najteže oblike tih smetnji. Apstinencijske se smetnje lakšeg karaktera javljaju u obliku glavobolje, boli, neredovite probave, sve do lakših delirijuma, sa stanjima nemira, itd. Apstinencijske smetnje koje se javljaju kod novorođenčeta rođenog od majke alkoholičara, posledica su naglog prekida alkohola koje je dete, dok je bilo u materici, dobijalo iz majčine krvi. Kod ovakvog slučaja novorođenčetu se daju male doze odgovarajućeg leka i polagano se provodi odvikavanje.
Procenjuje se da pijenje u prva tri meseca trudnoće predstavlja veliki faktor rizika. Pretpostavlja se da čak i umerena upotreba alkohola u toku prvih sedam nedelja trudnoće može da dovede do pojave "fetalnog alkoholnog sindroma". Zbog toga apelujemo na buduće mame: Probajte da živite i radite bez alkoholnih pića za vreme trudnoće, a bilo bi još bolje, i za vreme planiranja potomstva!
Mozak šestonedeljne bebe:
Levo se nalazi "normalni" mozak, a desno mozak napadnut "fetalnim alkoholnim sindromom".
Simptomi "fetalnog alkoholnog sindroma" su:
Strada centralni nervni sistem. Takve bebe su psihički zaostale, imaju malu glavu i imaju funkcionalne neurološke poremećaje.
Zaostaju u somatskom razvoju. To znači da se rađaju sa manjom telesnom težinom i sa manjom telesnom dužinom u odnosu na normalno novorođenče. Takve bebe kasnije imaju usporen razvoj telesne težine, a takođe zaostaju i u razvoju telesne visine u odnosu na vršnjake.
Javljaju se deformiteti lica. Očni otvor im je kratak i uzan. Imaju mali nos i upalo lice. Razdaljina između nosa i usta je velika.
Javljaju se takozvane minor anomalije: anomalije ušiju, anomalije nepca, abnormalne crte dlana, iskrivljeni prsti, povećana dlakavost.
Javljaju se i takozvane major anomalije: razrokost, deformitet skeleta, anomalije srca, bubrega, genitalnih i drugih organa.
Ove abnormalnosti u razvoju i trajna oštećenja najverovatnije su, pored direktnog dejstva alkohola, posledica i loše uhranjenosti majke. Žene koje piju alkohol, ne vode računa o svojoj ishrani.
Neredovno jedu i ne hrane se kvalitetno. Zbog toga mnoge hranljive materije koje su neophodne organizmu, počinju da nedostaju: vitamini, proteini, belančevine, itd. Pošto plod dobija hranljive materije iz krvotoka majke, i kod njega dolazi do izražaja nedostatak tih istih hranljivih materija, koje nedostaju kod majke. Naravno, njihovo pomanjkanje izaziva negativne posledice po zdravlje ploda. Utvrđeno je da ova deca kasnije imaju manji intelektualni kapacitet, često su veoma nemirna, čak hiperaktivna. Teškoće i rizici nastaju tek nakon rođenja takvog deteta, jer nega fizički i psihički hendikepiranog deteta predstavlja i poseban problem za porodicu, naročito za majku koja se često ne može boriti ni sa sopstvenim problemima.