Alkohol i zdravlje
Pogledi na alkohol i zdravlje
Istorijski podaci o dejstvu alkohola: ushićenju, raspoloženju, veselosti, menjanju stanja svesti, a naravno, i opasnostima, potiču iz davnih vremena, još od Solomona, Mojsija, Biblije i Jovana Zlatoustog.
Alkohol je najstariji lek čovečanstva. Od 5.- og veka pre Hrista do otkrića penicilina se koristi kao antiseptičko sredstvo. Antički Grci ga spominju kao piće koje je bezbednije od vode. Homer je, može se reći svesno, potrezvenio Hektora. U njegovom stavu o vinu nazire se da je ono otrov a ne junački napitak, pa hrabrost pripisuje čistom, nepomućenom umu.
O alkoholu se uvek znalo da je mač sa dve oštrice, nudeći uživanje i relaksaciju kod umerenog korišćenja, ali i socijalne i zdravstvene probleme kod neumerenog korišćenja. Paracelzus, nemački lekar i otac moderne farmakologije, a takođe i doktor koji nam je dao reč 'alkohol', je rekao: "Da li je vino hrana, lek ili otrov, stvar je doziranja." Izreka iz stare Kine: "Najpre čovek uzima piće, piće traži piće, naposletku piće uzima čoveka."
Tu su i zablude u vezi korisnog dejstva alkohola na zdravlje ljudi, koji se prenose sa generacije na generaciju.
Toksični efekti
Hemijska supstanca etanol, koja se nalazi u alkoholnim pićima, je neurotoksična supstanca i sa svakim gutljajem se žrtvuju neke od milijardi naših nervnih ćelija. Toksični efekti alkohola i njegovih metaboličkih otpadaka napadaju organe u našem telu. Studije otkrivaju da prekomerna konzumacija alkohola značajno povisuje rizik od brojnih zdravstvenih problema, uključujući visoki krvni pritisak, bolesti jetre, moždani udar, demenciju, neke vrste karcinoma (karcinom jetre, gušterače, jednjaka i usta), a da ne spominjemo opasnost od zavisnosti kao rezultat stalne potrošnje.
Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da žene ograniče svoju dnevnu potrošnju alkohola na 20 grama, što je približno pola litara piva, a muškarci na 30 grama, odnosno tri četvrtine litara piva. Žene koje piju vino treba da se zaustave posle jedne čaše, dok muškarci mogu da popiju i malo više, oko 0,3 litara. Osobe koje prihvate ove preporuke svetske zdravstvene organizacije, dopuštaju sebi niskorizičnu potrošnju alkohola.
"Ne postoji takvo konzumiranje alkohola koje je potpuno bez rizika", upozorio je nemački centar za probleme zavisnosti u Hamu. Sem toga, umerena potrošnja se kreće u uskom rasponu, s obzirom da se dnevna potrošnja veća od 40 grama alkohola za žene i 60 grama za muškarce već smatra opasnom.
"Ne može se sa sigurnošću reći gde je granica za štetno konzumiranje alkohola", rekao je Arc Jens Rajmer iz nemačkog društva za lečenje zavisnosti.
Pozitivan uticaj
Istraživanja pokazuju da umerena potrošnja alkohola može imati blagotvorno dejstvo na zdravlje kod nekih osoba. Dokazi koje nude stotine istraživanja pokazuju da osobe koje konzumiraju male do umerene količine alkohola ređe obolevaju od bolesti srca nego oni koji uopšte ne piju alkohol ili oni koji preteruju sa konzumacijom. Najčešće se u kontekstu blagotvornog delovanja na zdravlje spominje crno vino zbog sadržaja polifenola, međutim dokazano je da i pivo sadrži širok spektar biološki aktivnih komponenti poreklom iz biljaka, uključujući polifenole i fitoestrogene.
Kardiolog Armin Imhof sa Univerzitetske klinike u Ulmu ukazao je da alkohol ima tri korisna dejstva u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Alkohol dovodi do promene sadržaja masnoće u krvi. Najvažniji uticaj je da se povećava sadržaj HDL ili "dobrog" holesterola. Alkohol, takođe, razređuje krv i sprečava zapalenja. Imhof je ukazao na činjenicu da pozitivni efekti po zdravlje ne zavise od vrste pića. Postoje indikacije da aditivi u vinu i pivu, odnosno polifenoli, možda takođe imaju zaštitnu ulogu. On je izjavio: "Sve zavisi od popijene količine. Najveći zaštitni uticaj alkohola postiže se konzumiranjem šest grama alkohola dnevno. Ali, kad smete samo toliko malo da popijete, pitanje je ima li otvaranje boce uopšte poentu."
Nekoliko studija takođe pokazuje da umerena konzumacija alkohola znatno smanuje rizik od demencije i oslabljenih kognitivnih sposobnosti povezanih sa starenjem. Takođe, čini se da osobe koje svakodnevno unose umerene količine alkohola ređe obolevaju od Alzheimerove bolesti. Smatra se da alkohol razređuje krv i sprečava nastanak krvnih ugrušaka u mozgu.
Kod sredovečnih i starijih odraslih osoba svakodnevno uzimanje od jedne do dve čaše alkoholnog pića je povezano sa nižom smrtnošću. Određenije, upoređujući sa onima koji ne piju, odrasli koji konzumiraju jednu do dve čaše alkoholnog pića dnevno, izgleda da imaju niži rizik od srčane bolesti srca.
Nasuprot tome, konzumacija alkohola kod mlađih odraslih ili utiče jako malo, ili nikako u korist zdravlja. Korišćenje alkohola među mladim punoletnim osobama je povezan sa većom opasnošću od traumatičnih povreda i smrti.
Stručnjaci naglašavaju da stil života, kao što su redovne vežbe, mnogo voća i povrća i dijeta siromašna zasićenim mastima smanjuje rizik od hroničnih bolesti.
Nije preporučljivo da iko počne sa pijenjem ili da učestalije pije zbog zdravlja!
Ser Ričard Dol, profesor medicine univerziteta u Oksfordu u penziji, iznosi: "Verovanje da je alkohol loš za zdravlje je bilo tako ukorenjeno, da pomisao da male količine mogu biti dobre za vas je bilo teško razmatrati. Isključivo u poslednjih 10 godina su kardiolozi i specijalisti u preventivnoj medicini počeli da to uzimaju za ozbiljno."
Pozitivan učinak alkohola na zdravlje je impresivan, no ključna reč pri konzumaciji je uvek "umerenost"!
Nijedna količina alkohola nije bezopasna u slučaju trudnoće!