Alkohol i droge
Neke kombinacije alkohola, droga i lekova mogu imati manje ili veće neželjene efekte. Jedno je sigurno: mešanje bilo kakvih droga ili lekova štetnije je od droga uzetih pojedinačno i teško je predvideti kakvo će delovanje koja kombinacija imati na pojedinca.
Ako osoba uzima neki lek pod lečničkim nadzorom, svakako treba pitati svog lečnika o interakciji leka sa alkoholom.
Alkohol + Lekovi protiv bolova - ne-narkotici
Acetilsalicilna kiselina (andol, aspirin) i slični nesteroidni protivupalni lekovi najčešće se koriste među starijom populacijom za ublažavanje bola. Neki od ovih lekova mogu izazvati krvarenje iz želuca, zbog erozivnih promena na sluznici želuca. Takođe, ovi lekovi smanjuju sposobnost zgrušavanja krvi, sprečavajući vezanje trombocita u ugruške. Alkohol može pojačati ova oba nepoželjna efekta leka. Starije osobe koje mešaju na svoju ruku ovu vrstu lekova i alkohol su u povećanom riziku od nastajanja krvarenja iz želuca. Uz to, aspirin može povećati dostupnost alkohola, povećavajući tako nepoželjne efekte uzetog alkohola.
Alkohol + Lekovi protiv bolova - narkotici
Ovi lekovi se prepisuju za olakšavanje od srednjeg do jakog bola. Oni uključuju opijate morfin, kodein, propoksifen (propoxyphene) i meperidin. Kombinacije opijata i alkohola pojačavaju sedativni efekat ovih supstanci, što povećava rizik od smrti zbog predoziranja. Pojedinačna doza alkohola može povećati dostupnost propoksifena, što povećava nuspojave leka.
Alkohol + Antibiotici
Antibiotici su lekovi koji se koriste u lečenju infekcija. U kombinaciji sa alkoholom neki antibiotici mogu izazvati mučninu, povraćanje, glavobolju, čak i konvulzije. U ove antibiotike spadaju: furazolidon, griseofulvin, metronidazol i antimalarik kvinakrin. Izoniazid i rimfapin koriste se zajedno u lečenju tuberkuloze, bolesti koja je posebno učestala među starijim osobama i alkoholičarima. Akutno uzimanje alkohola smanjuje dostupnu terapijsku dozu izonijazida u krvi, dok hronični alkoholizam smanjuje dostupnost rifampina. U oba slučaja, učinak lekova je smanjen. Neki antibiotici u kombinaciji sa alkoholom ne izazivaju neželjene reakcije. Ali, stanje organizma koje je napadnuto bolešću kontraindikacija je alkoholu, jer telu šteti dehidracija i dodatno opterećenje jetre.
Alkohol+Sedativi
Benzodiazepani (Apaurin, Lexaurin, Bensedin, Bromazepam, Lorazepam ,...) se najčešće koriste za smirenje i nesanicu iako imaju i druge namene. Zbog manjih opasnosti, u kliničkoj praksi su zamenili barbiturate, koji se danas koriste većinom za hitna stanja i konvulzivne napade. Alkohol pojačava delovanje benzodiazepana, a oboje usporavaju rad srca i disanje zbog čega može doći do poremećaja disanja, kome i smrti. Ovo može biti posebno izraženo kod starijih ljudi.Česte su kod ove kombinacije rupe u sećanju, pospanost i poremećena koordinacija i kretanje. Ove nuspojave povećavaju rizik od nesreća u domaćinstvu ili za vreme upravljanja automobilom. Male doze flurazepama mogu izazvati interakcije sa malim dozama alkohola i izazvati smanjenje vozačke sposobnosti, čak i ako je alkohol uzet tokom jutra, nakon uzimanja flurazepama.
S obzirom da alkoholičari često pate od nervoze i nesanice, i što mnogi od njih piju ujutru, interakcija može biti naročito opasna.
Alkohol + Lekovi za kardiovaskularne bolesti
Ova skupina uključuje brojne lekove koji se prepisuju u lečenju bolesti srca i krvnih sudova. Akutna konzumacija alkohola sa korišćenjem ovih lekova uzrokuje smetenost ili gubljenje ravnoteže i padanje. Ovi lekovi su: nitroglicerin, koji se koristi u lečenju angine pektoris, rezerpin, metildopa, hidralazin i gvanitidin, koji se koriste u lečenju visokog krvnog pritiska. Hronično uzimanje alkohola smanjuje dostupnost propranolola, koji se koristi u lečenju visokog krvnog pritiska, što može smanjiti terapijski učinak leka.
Alkohol+Antidepresivi
Alkoholizam i depresija su često povezani, što dovodi do visokog rizika mogućeg javljanja interakcija alkohol-antidepresivi. Alkohol pojačava sedirajući efekat tricikličkih antidepresiva poput amitriptilina, znatno pogoršavajući sposobnost upravljanja automobilom. Akutni alkoholizam povećava dostupnost nekih triciklina, što posledično povećava i njihov sedativni učinak. Hronični alkoholizam deluje tako što povećava dostupnost jednih, dok smanjuje dostupnost drugih triciklina. Kemikalija pod nazivom tiramin (tyramine), koja je pronađena u nekim vinima i pivima, reaguje sa nekim antidepresivima, kao što su inhibitori monoamino-oksidaze, što može prouzrokovati opasno povećanje krvnog pritiska. Čak i jedno umereno piće može stvoriti rizik za ovu interakciju.
Alkohol+Anestetici
Anestetici su lekovi koji se primjenjuju pre operacije, da bi bolesnika uveli u besvesno stanje u kome je osoba potpuno neosetljiva za bol. Hronični alkoholizam povećava potrebnu dozu anestetika propofola, potrebnu da se bolesnik uvede u besvesno stanje. Hronični alkoholizam takođe povećava rizik razvijanja oštećenja jetre koji može biti uzrokovan enfluranom i halotanom.
Alkohol+Antikoagulantna sredstva
Varfarin se propisuje da bi u određenoj meri smanjio sposobnost krvi za zgrušavanje. Uzimanje alkohola povećava aktivnost varfarina, što povećava rizik kod pacijenta od iskrvarenja. Hronično uzimanje alkohola smanjuje dostupnost varfarina, smanjujući zaštitu od zgrušavanja krvi (npr. kod umetnih zalistaka).
Alkohol + Antidijabetički lijekovi
Oralni hipoglikemici se propisuju kod nekih bolesnika da bi se na taj način smanjila koncentracija šećera u krvi kod osoba sa dijabetesom. Akutna alkoholna konzumacija produžuje, a hronična konzumacija smanjuje, dostupnost tolbutamida. Alkohol također reaguje sa lekovima iz ove skupine, što može dovesti do razvijanja simptoma mučnine i glavobolje.
Alkohol + Antihistamini
Alkohol može pojačati delovanje sedacije koji se javlja kod mnogih lekova iz ove skupine. Ovi lekovi mogu izazivati jaku smetenost i pospanost, posebno kod starijih osoba. Zbog toga kombinovano delovanje alkohola i antihistamina može imati posebno značenje unutar ove populacije.
Alkohol + Antipsihotici
Lekovi poput klorpromazina koriste se kod psihotičnih epizoda da bi smanjili i ublažili simptome poput obmana ili halucinacija. Akutna konzumacija alkohola pojačava sedativni učinak ovih lekova, što za posledicu ima poremećenu koordinaciju pokreta kao i moguće fatalne poremećaje u disanju. Dugotrajna kombinacija pijenja alkohola i antipsihotika može dovesti do hroničnog oštećenja jetre.
Alkohol + Anti-konvulzivni lekovi
Ovi se lekovi koriste uglavnom za lečenje epilepsije. Akutna konzumacija alkohola povećava dostupnost fenitoina, što istovremeno povećava mogućnost razvijanja nuspojava tog leka. Hronični alkoholizam može smanjiti dostupnost fenitoina, što značajno smanjuje zaštitu bolesnika od neželjenih epileptičkih napada, čak i tokom perioda alkoholne apstinencjije.
Alkohol+heroin
Još jedna vrlo opasna kombinacija, jer i heroin i metadon (najčešće korišćeni opijati) usporavaju rad srca i disanje. Brojne smrti koje se pripisuju opijatima nastupile su upravo zbog mešanja sa alkoholom.
Alkohol+marihuana
Mešanje alkohola i marihuane vrlo lako može dovesti do mučnine, povraćanja i vrtoglavice, uz smanjenu moć rasuđivanja i koordinaciju.
Alkohol+kokain
Kokain je stimulans, alkohol depresor, a iz njihove kombinacije u jetri nastaje supstanca zvana kokaetilen koja pojačava delovanje kokaina, ali i doprinosi opasnosti od srčanog udara i prestanka disanja. Takođe, obe droge mogu maskirati delovanje druge, pa je mogućnost predoziranja povećana i zbog toga često dovodi do trovanja.
Alkohol+ecstasy
Oboje doprinose dehidraciji i pregrejavanju tela, tako da je povećan rizik od toplotnog udara. Takođe, opterećuju jetru i bubrege, a veće količine alkohola dovest će do mamurluka sledećeg dana, umesto afterglowa ecstasyja. Ecstasy može sakriti delovanje alkohola, pa je povećana mogućnost od trovanja i epileptičkih napada.
Alkohol+speed
Kao kod ecstasyja i alkohola, jetra i bubrezi su dodatno opterećeni ovom kombinacijom, telo dehidrira, a česte su pojave agresivnog ponašanja i nervoze.
Iako se često koriste zajedno, nije ih preporučljivo mešati. Ova kombinacija nosi niz opasnosti po zdravlje:
U energetskim pićima nalazi se kofein koji deluje diuretski, kao i alkohol, pa tako zajedno doprinose dehidraciji organizma. Dehidracija može sprečiti organizam da metabolizira alkohol, te može povećati toksični učinak alkohola, jer produžava ga i na sledeći dan posle pijenja. Osim što to šteti organizmu, smanjuje radnu sposobnost, ometa normalan porodični život, a ako je slučajno korisnik vozač u prometu, mogućnot nesreće je vrlo izvesna.
Dok je energetsko piće stimulans, alkohol deluje umirujuće, uspavljujuće za većinu ljudi. Centralni nervni sistem dobija različite poruke što izaziva nepravilnosti u radu srca, a time i mogućnost srčanog i moždanog udara. Stimulirajući učinak može prekriti učinak alkohola tako da čovek koji meša alkohol i energetsko piće ne može na vreme uočiti koliko je popio alkohola. Umor koji bi se javio nakon povećane količine popijenog alkohola bio bi znak da je granica tolerancije organizma pređena i da bi trebalo prestati sa konzumiranjem alkohola. Rezultat je potenciranje pijenja alkohola iznad granica mogućnosti organizma što rezultira posledicama koje nosi povećano konzumiranje alkohola.
Stimulišući učinak energetskog pića ne daje pravi uvid u stanje organizma iako je količina alkohola u krvi jednaka onoj koja bi bila bez konzumiranja energetskog napitka. Kada stimulišući učinak energetskog pića nestane, delovanje alkohola dolazi naglo do izražaja sa svim negativnim posledicama kao što je vrtoglavica, povraćanje, pospanost. Može doći do ozbiljnih komplikacija kod respiratornog sistema i sl.